Medijski treninzi i javni nastup
MEDIJSKI TRENINZI
Kontakt s medijima neizostavan je dio poslovnog svijeta i javnog života. Dobro je poznavati i imati postavljene osobne „protokole“ u slučaju iznenadnog ili čak i planiranog medijskog nastupa. Lideri velikih tvrtki i javne osobe u svojoj će se karijeri prije ili kasnije susresti „oči u oči“ s medijima. Uvježbani javni nastup neizostavna je vještina koju bi svaki pojedinac, u čijem poslovnom okruženju ili privatnom životu postoji mogućnost javnog nastupa, trebao posjedovati.

Svaki medijski nastup utječe na percepciju tvrtke, stoga je vrlo važno jasno komunicirati; priroda takvog nastupa može biti planirana ili neplanirana, a tema nastupa može izlaziti iz okvira dogovorene i postavljene komunikacijske strategije – zadatak komunikatora je da u javnom prostoru jasno, precizno i točno komunicira ispravne poruke i točne informacije kako i na neosporiv način prenio željene poruke putem medija.
Upravo zbog toga medijski treninzi namijenjeni su svim osobama koje javno nastupaju – osobama na rukovodećim pozicijama, glasnogovornicima, dionicima, predavačima, komunikacijskim te svim ostalim stručnjacima i menadžerima.
Poruke u javnim nastupima potrebno je dobro sročiti i uskladiti s percepcijom i vrijednostima brenda te željenim učinkom, bilo promjenom percepcije ili ponašanja korisnika ili pozitivnim utjecajem na ugled i povjerenje tvrtke ili percepciju brenda.
Strah od medijskog ili javnog nastupa u potpunosti je prirodan i koristan. Rijetki su ljudi kojima je javni nastup prirodno urođen.
Biti dobar govornik pomaže Vam poboljšati reputaciju, povećati samopouzdanje i otvoriti bezbroj novih mogućnosti na osobnom i profesionalnom planu.
Učinkoviti medijski nastup zahtijeva znanje, praktično iskustvo i vježbu. Poznavanjem tematike i uvježbanošću komunikator je spreman na svaku situaciju: javni nastup na događajima ili vođenje konferencije za medije, iznenadnu ili unaprijed snimljen izjavu za tisak, radio, televiziju ili društvene mreže, razgovor i gostovanja u studiju ili panel emisijama, kao i za bilo koji drugi format javnog i medijskog nastupa.
Cilj medijskog treninga je uspješno usvajanje komunikacijskih vještina koje su potrebne za javni nastup i komunikaciju sa svim vrstama medija. Medijski treninzi pružaju brojne prednosti – osim samopouzdanja i smanjenja ili preoblikovanja treme, učenja oblikovanja ključnih poruka, tona glasa i govora tijela, medijski treninzi pripremaju govornika za ispravnu ad hoc reakciju. Svaki medij zahtjeva poseban način komunikacije i nastupa. Zbog toga ih je potrebno promatrati kao zasebne nastupe.
JAVNI NASTUP
Javni nastup možemo definirati kao organiziranu komunikaciju prema određenoj ključnoj publici ili grupi ljudi s ciljem da ih uvjerimo, nadahnemo ili na njih utječemo.
Cilj svakog javnog nastupa je prenošenje informacija. Uz nošenje s tremom, važno je obratiti pozornost i na druge značajke nastupa:
- pri prenošenju informacija budite uvjerljivi, pokažite da vladate temom
nemojte se usredotočiti isključivo na izlaganje, već obratite pozornost i na količinu informacija koju iznosite – iznošenje prevelike količine informacija može rezultirati prilično nespretnom strukturiranošću nastupa
Osnovni dijelovi učinkovite pripreme javnog nastupa uključuju:
- Određenje i ograničenje teme
- Definiranje publike pred kojom nastupamo
- Definiranje cilja izlaganja
- Definiranje ključnih poruka koje želimo prenijeti
- Prikupljanje materijala – argumenata, dokaza, istraživanja, objašnjenja, podataka i sl.
- Odvajanje bitnih informacija od nebitnih
- Odabir strukture izlaganja
- Struktura izlaganja
- Odabir formata izlaganja
- Vježba izvedbe
Ne postoji univerzalan recept za savršen javni nastup, no znanjem, dobrom pripremom i praksom moguće je postići kontinuirano izvrsna izlaganja.
Govornik mora biti svjestan da se prvi dojam formira u prvih 7 do 20 sekundi te da je optimalno vrijeme trajanja izlaganje oko 20 minuta.
Prvi dojam o govorniku formira se na temelju tri elementa: neverbalne komunikacije, verbalne komunikacije i glasovne komunikacije. Na stvaranje prvog dojma najviše utječe neverbalna komunikacija (55%), potom glasovna (38%) te naposljetku verbalna komunikacija (7%).