1. Daljnja fragmentacija publika

Ekspanzija kanala društvenih medija i naglašena usmjerenost na korištenje novih komunikacijskih tehnologija tijekom koronakrize dodatno je fragmentirala i diferencirala publike. Stoga je sve teže i teže kroz pojedinačne kanale dizati svjesnost o temi ili brendu, već je nužno vrlo preciznim utvrđivanjem korisničkog putovanja kreirati medijski miks koji će dovesti do zadovoljavajuće frekvencije i dosega za ciljanu publiku.

2. Povratak živih događaja, okupljanja i konferencija

Gotovo s oduševljenjem i euforijom dočekan je povratak živih događanja, okupljanja, konferencija, koncerata i sl. Intenzivno korištenje video komunikacije tijekom koronakrize dovelo je do gladi za svim humanim interakcijama neverbalnog, verbalnog ili bilo kakvog drugog transakcijskog oblika. No, s povratkom živih događaja vraća se i svijest o povećanim troškovima njihove organizacije te se u hibridnom modelu organizacije događaja (offline i online) traži optimizacija troška i željenih rezultata planiranih aktivnosti.

3. Povećanje troška konverzije te smanjenje povrata ulaganja

Fragmentiranje publike, zasićenost digitalnih kanala i društvenih mreža svim oblicima sadržaja te zamor publike određenim formatima, kao i kontinuirane inovacije novih društvenih mreža u smislu algoritama i formata, doveli su do smanjenja potencijala konverzije sadržaja koji brendovi i kreatori sadržaja objavljuju. Potrebna su sve veća ulaganja kako bi se postizala zadovoljavajuća stopa konverzija iz vala u val kampanja.

4. Utjecaj influencera

Inflacija broja influencera te diverzifikacije kvalitetnih kreatora sadržaja među njima dovela je do zanimljive, ali očekivane situacije. Gotovo svatko želi biti influencer i misli da može biti influencer, a oni koji to stvarno jesu pružaju veliku dodatnu vrijednost brendu ili temi ili stavu koje zastupaju. Međutim, pred kreatorima sadržaja još je veći izazov kontinuirane inovacije i visokokvalitetne produkcije sadržaja kako bi ostali relevantni.

5. Odnosi s medijima

Kontinuirano poslovno restrukturiranje u svim značajnijim medijima u Hrvatskoj dovelo je do optimizacije njihovih resursa te broja novinara. Stoga mediji, kako bi obavljali svoju misiju, moraju biti iznimno pažljivi u izboru sadržaja koji prenose, a pritom naglašeno ovise o trendovima na tržištu i prihodima koje mogu ostvariti. Zato je uz puno razumijevanje njihove realnosti potrebno kontinuirano graditi pristup novinarima gdje se nudi relevantan sadržaj, a s klijentima se razvija kultura realnih očekivanja o medijskom prenošenju njihovih informacija.

6. Native medijski sadržaj

Upravo je gore spomenuto dovelo do snažnog oslanjanja na plaćene native sadržaje koji, iako mogu biti vrlo kvalitetno formatirani i informativni, ne mogu nadomjestiti faktor kredibilnosti i kvalitete informacije kao što to mogu organski sadržaji. No, native medijski sadržaji izvor su prihoda za medije, a klijentima omogućuju prenošenje željenih informacija.

7. Snaga recenzija

Povećana angažiranost i ovisnost o digitalnim komunikacijskim kanalima dovela je i do veće relevantnosti recenzija i ocjena korisnika ili čitatelja, jer je to u većini slučajeva i jedini kredibilni testimonial nekoga tko je uslugu osjetio ili koristio. Stoga, klijenti sve veću pozornost posvećuju i ovom segmentu prisutnosti u blizini korisnika ili potrošača.

8. Autentičnost

U svim spomenutim izazovima držimo kako je iznimno važno zadržati autentičnost u razvoju i komuniciranju sadržaja i stavova. Bilo kakav greenwashing ili oportuna zloraba društveno odgovornih pitanja vrlo brzo će se, u ovoj okolini, okrenuti protiv brenda i komunikatora. S druge strane, čak i vidljiva nesavršenost, ali iskrenost i autentičnost u komunikaciji i pristupu mogu dovesti do isticanja u moru savršenih, namještenih, neiskrenih i nejasnih poruka. Pritom, iznimno je važno pitati svoju ciljanu publiku što je relevantno za njihov um i njihovo srce te im na taj način i pristupiti.

U doba kada earned media proživljava krizu javlja se velika prilika za agencije da pokažu kreativnost i prilagodljivost u komunikacijskom pristupu. Najbolji put za to je informirana kreativnost, odnosno sloboda u izražavanju koje pružaju empirijski provjerene poruke. Kada je tržište u krizi na površinu izlazi sve što zaista funkcionira.